Povodom Dana hrvatske knjige 22.4. i Svjetskog dana knjige 23.4., a povezano uz školski projekt Razvoj komunikacijskih kompetencija (Čitanje), novinarska skupina sastavila je niz autorskih tekstova, razgovora te anketu o čitanju.
Brzo čitanje
Brzo čitanje je skup različitih metoda koje kad se koriste zajedno pomažu da se čita brže. Cilj je da se čitatelj zadržava što manje na pojedinim dijelovima teksta.
Čita se tako da si prstom ili olovkom pratimo tekst i samo prolazimo kroz njega, „skeniramo ga“. Dok to radimo bitno je da se fokusiramo na one ključne riječi i da ne obraćamo previše pažnje na veznike i neke manje riječi. Brzo čitanje možemo usporediti sa gledanjem slike. Ako sliku pogledamo samo na par sekundi zapamtiti ćemo one najvažnije dijelove, a ono nebitno nećemo ni gledati. Za otprilike 6 tjedana se može naučiti brzo čitati, a onda možemo čitati oko 250 riječi u minuti. Profesionalci u brzom čitanju mogu čitati oko 1000 riječi u minuti. Tečaji brzog čitanja se naplaćuju od otprilike 200 kuna pa nadalje, ovisi o duljini trajanja tečaja. Viktorija Mićić |
LEKTIRA
Lektira je odabrana knjiga za razrede osnovnih škola.
Najčešće je odabiru učitelji a ponekad i knjižničari te priliku za odabir imamo i mi sami kod izlaganja lektira. Prilagođene su za manju djecu koja pohađaju prvi ili drugi razred, a drugačije su za učenike sedmog ili osmog razreda. U prvom polugodištu školske godine čita se 4 lektire, isto tako i u drugom polugodištu. Sedmi i osmi razredi imaju izlaganje lektira u petom ili šestom mjesecu gdje sami sebi biraju knjige i prave različite kvizove, izlaganja, prezentacije u Powerpointu ili plakate. Učenicima su uvijek zanimljivije lektire koje su namijenjene tinejdžerima,vole kad ima zanimljivih i zabavnih, veselih događaja. Malo manje volimo one koje sadržavaju stare priče iz davnina, iako nekada bude zabavno čuti što i kako je nekada bilo. Lektira kao i svaka obična knjiga ima svoje mane i prednosti. Prednosti lektire su to da djeca poboljšavanju svoje čitanje, izražavanje i razmišljanje. Mane bi bile to da su neke lektire napisane s više značenja, dok sva djeca nisu u stanju razumjeti pročitano. |
Razgovor s voditeljicom bibliobusne službe Vukovarsko-srijemske županije
GRIC: Što je bibliobus?
VODITELJICA: Bibliobus dio narodne knjižnice koja ima istu funkciju kao knjižnica u zgradi smo što je u pokretu.
GRIC: Zašto je osnovan?
VODITELJICA: Osnovan je s ciljem da knjigu učinimo dostupnu svima, pa čak i onim stanovnicima koji u svom mjestu nemaju knjižicu.
GRIC: Koliko dugo postoji?
VODITELJICA: Postoji od 20.2.2016. godine, 2018. godine smo proslavili svoj 12. rođendan.
GRIC: Kako funkcionira bibliobus?
VODITELJICA: Funkcionira na način da on svoju uslugu čini dostupnu korisnicima prema rasporedu koji se radi svake godine. Svaka dva tjedna smo u istom mjestu u isto vrijeme.
GRIC: Koliko otprilike knjiga vozite?
VODITELJICA: Fond bibliobusa je dosta velik, sadrži oko 4000 knjiga, ali mi najčešće vozimo oko 2500 do 3000 knjiga. To su pretežno knjige za djecu i odrasle.
GRIC: Tko sve radi u bibliobusu?
VODITELJICA: Najvažnija osoba je vozač, a u bibliobusu također radi i knjižničar koji radi s korisnicima te voditelj bibliobusne službe koji se brine da cijela bibliobusna služba funkcionira.
GRIC: Tko sve može posuditi knjige?
VODITELJICA: Knjigu mogu posuditi svi koji su učlanjeni u bibliobus.
GRIC: Je li teško raditi u bibliobusu?
VODITELJICA: Pa rad u bibliobusu zahtjeva malo više truda jer nisu dostupne neke stvari koje su dostupne u zgradi. Npr. kada je zima zna biti jako hladno jer su vrata stalno otvorena kako bi korisnici mogli ulaziti, ali uglavnom je najteže kada su nepovoljni uvjeti.
GRIC: Koje su dobre strane bibliobusa?
VODITELJICA: Redovito putujemo i kroz putovanja upoznajemo različite korisnike i kroz rad u bibliobusu činimo nešto što naša knjižničarska struka zagovara, a to je slobodan pristup knjigama, znanju te potičemo čitanje.
GRIC: Ima li loših?
VODITELJICA: Loše strane su kada su u pitanju financije.
GRIC: Vrate li svi knjige?
VODITELJICA: Pa baš i ne, ali zato postoje opomene koje mi šaljemo korisnicima na kućne adrese kao upozorenje da su knjige kod njih i kako bi ih trebali vratiti.
GRIC: Što ako je knjiga oštećena?
VODITELJICA: To se prijavi knjižničaru i ta se knjiga mora ispisati jer ona više nije za upotrebu, a ako je korisnik kriv onda on može donijeti drugu knjigu u zamjenu.
GRIC: Što ako nemate knjigu koju korisnik traži?
VODITELJICA: Ako je nema onda se ona upiše u knjigu želja pa ju mi nabavimo.
GRIC: Imate li neku poruku za one koji još nisu vaši članovi?
VODITELJICA: Kažu da osoba koja ne čita živi samo jedan život, a osobe koje čitaju žive 1000 života, zato dođite, postanite naši članovi i živite 1000 života.
Klaudija Mandić, voditeljica bibliobusne službe Vukovarsko-srijemske županije
VODITELJICA: Bibliobus dio narodne knjižnice koja ima istu funkciju kao knjižnica u zgradi smo što je u pokretu.
GRIC: Zašto je osnovan?
VODITELJICA: Osnovan je s ciljem da knjigu učinimo dostupnu svima, pa čak i onim stanovnicima koji u svom mjestu nemaju knjižicu.
GRIC: Koliko dugo postoji?
VODITELJICA: Postoji od 20.2.2016. godine, 2018. godine smo proslavili svoj 12. rođendan.
GRIC: Kako funkcionira bibliobus?
VODITELJICA: Funkcionira na način da on svoju uslugu čini dostupnu korisnicima prema rasporedu koji se radi svake godine. Svaka dva tjedna smo u istom mjestu u isto vrijeme.
GRIC: Koliko otprilike knjiga vozite?
VODITELJICA: Fond bibliobusa je dosta velik, sadrži oko 4000 knjiga, ali mi najčešće vozimo oko 2500 do 3000 knjiga. To su pretežno knjige za djecu i odrasle.
GRIC: Tko sve radi u bibliobusu?
VODITELJICA: Najvažnija osoba je vozač, a u bibliobusu također radi i knjižničar koji radi s korisnicima te voditelj bibliobusne službe koji se brine da cijela bibliobusna služba funkcionira.
GRIC: Tko sve može posuditi knjige?
VODITELJICA: Knjigu mogu posuditi svi koji su učlanjeni u bibliobus.
GRIC: Je li teško raditi u bibliobusu?
VODITELJICA: Pa rad u bibliobusu zahtjeva malo više truda jer nisu dostupne neke stvari koje su dostupne u zgradi. Npr. kada je zima zna biti jako hladno jer su vrata stalno otvorena kako bi korisnici mogli ulaziti, ali uglavnom je najteže kada su nepovoljni uvjeti.
GRIC: Koje su dobre strane bibliobusa?
VODITELJICA: Redovito putujemo i kroz putovanja upoznajemo različite korisnike i kroz rad u bibliobusu činimo nešto što naša knjižničarska struka zagovara, a to je slobodan pristup knjigama, znanju te potičemo čitanje.
GRIC: Ima li loših?
VODITELJICA: Loše strane su kada su u pitanju financije.
GRIC: Vrate li svi knjige?
VODITELJICA: Pa baš i ne, ali zato postoje opomene koje mi šaljemo korisnicima na kućne adrese kao upozorenje da su knjige kod njih i kako bi ih trebali vratiti.
GRIC: Što ako je knjiga oštećena?
VODITELJICA: To se prijavi knjižničaru i ta se knjiga mora ispisati jer ona više nije za upotrebu, a ako je korisnik kriv onda on može donijeti drugu knjigu u zamjenu.
GRIC: Što ako nemate knjigu koju korisnik traži?
VODITELJICA: Ako je nema onda se ona upiše u knjigu želja pa ju mi nabavimo.
GRIC: Imate li neku poruku za one koji još nisu vaši članovi?
VODITELJICA: Kažu da osoba koja ne čita živi samo jedan život, a osobe koje čitaju žive 1000 života, zato dođite, postanite naši članovi i živite 1000 života.
Klaudija Mandić, voditeljica bibliobusne službe Vukovarsko-srijemske županije